Putovanje kroz Međuzemlje
~ virtualna izložba posvećena Johnu Ronaldu Reuelu Tolkienu ~
John Ronald Reuel Tolkien
John Ronald Reuel Tolkien, poznatiji kao J.R.R. Tolkien, bio je britanski pisac, filolog i profesor, najpoznatiji po svojim epskim djelima fantastične književnosti. Rođen 3. siječnja 1892. godine u Južnoj Africi, Tolkien je odrastao u Engleskoj nakon što mu je otac preminuo kada je imao samo četiri godine.
Tolkienova ljubav prema jezicima i mitologiji oblikovala je njegovu karijeru i stvaralaštvo. Bio je profesor anglosaksonskog jezika na Sveučilištu u Oxfordu, gdje je provodio svoje dane proučavajući drevne jezike poput staronordijskog i srednjovjekovnog engleskog. Inspiriran ovim jezicima i mitovima, Tolkien je stvorio bogat i dubok svijet poznat kao Međuzemlje.
Najpoznatija djela J.R.R. Tolkiena su trilogija “Gospodar prstenova” i “Hobit”. Ova su djela postala klasici moderne fantastične književnosti i imaju ogroman utjecaj na književnost, film i pop kulturu općenito. Tolkien je kroz svoje priče o putovanjima, hrabrosti i prijateljstvu stvorio nezaboravne likove poput Froda, Aragorna i Gandalfa, te zauvijek promijenio pejzaž fantastične književnosti.
Tolkien je preminuo 2. rujna 1973. godine, ali njegovo je nasljeđe nastavilo živjeti kroz djela koja je ostavio iza sebe, inspirirajući generacije čitatelja širom svijeta da se upuste u putovanje kroz Međuzemlje i maštaju o epskim avanturama.
U rupi u zemlji živio je hobit...
Tolkienovo remek-djelo Hobit ili tamo i opet natrag ne samo da je postalo klasik, već je i kamen temeljac jednog od najvažnijih i najutjecajnijih fantastičnih svjetova – Međuzemljem. Kroz priču o malenom hobitu Bilbu Bagginsu, Tolkien je započeo svoje epsko putovanje stvaranja jednog od najbogatijih i najmaštovitijih fantastičnih svjetova u književnosti.
Tolkienova inspiracija za Hobita često se povezuje s njegovim vlastitim iskustvom kao profesor anglosaksonskog jezika na Oxfordskom sveučilištu. Priča je započela kao niz usmenih pripovijesti koje je Tolkien pričao svojoj djeci, a koje su se kasnije razvile u roman nakon što je napisao nacrt prvog poglavlja.
Glavni protagonist, Bilbo Baggins, bio je neobičan junak za svoje vrijeme. Njegova sklonost lagodnom životu u udobnoj hobitskoj rupi nije obećavala epska putovanja ili pustolovine. Međutim, Tolkien je vješto uključio Bilbovu transformaciju iz povučenog hobita u hrabrog avanturista, pokazujući da hrabrost i nevjerojatni podvizi nisu rezervirani samo za velike junake, već mogu biti prisutni u svakom od nas.
Hobit također uvodi čitatelje u Međuzemlje, Tolkienov izmišljeni svijet koji je postao legendarno mjesto za ljubitelje fantastične književnosti diljem svijeta. Kroz raznolikost bića poput vilenjaka, patuljaka, čarobnjaka i zmajeva, te bogatstvo kultura i povijesti, Tolkien je stvorio svijet koji je živio i disao, uvodeći čitatelje u čarobni i maštoviti pejzaž koji je postao klasik u svijetu književnosti.
Ne samo da je Hobit postao omiljeni roman generacija, već je i poslužio kao kamen temeljac za jedan od najslavnijih i najrazvijenijih fantastičnih serijala ikad napisanih – Gospodar prstenova. Kroz svoju izvanrednu prozu, duboke teme i nevjerojatnu maštu, Hobit je ostavio neizbrisiv trag u svijetu književnosti i inspirirao brojne pisce i čitatelje diljem svijeta.
Jedan Prsten vlada svima...
Djelo koje je neupitno oblikovalo fantastičnu književnost kao žanr i inspiriralo generacije čitatelja i pisaca diljem svijeta zacijelo je Tolkienova trilogija Gospodar prstenova. Ovaj epski serijal sastoji se od tri knjige –Prstenova družina, Dvije kule i Povratak kralja koje zajedno čine jedno od najkompleksnijih i najopširnijih putovanja u svijetu književnosti.
Radnja Gospodara prstenova nastavlja priču o Međuzemlju, gdje se vodi epska bitka između dobra i zla. Glavni motiv priče je uništenje Vrhovnog Prstena, moćnog oružja koje može donijeti propast svima koji ga posjeduju. Prsten mora biti uništen u ognju planine Kob, mjestu njegova stvaranja, kako bi se spriječilo zlo koje želi preplaviti Međuzemlje. .
Proza Gospodara prstenova izrazito je bogat, s Tolkienovim pažljivo izgrađenim jezicima, poviješću i kulturom zbog kojih Međuzemlje odiše autentičnosti i stvarnosti. Tolkienova sposobnost stvaranja kompleksnih likova, uvjerljivih svjetova i epskih bitaka ističe se u svakom dijelu ovog serijala.
No, ono što Gospodara prstenova čini posebnim nije samo njegova fantastična radnja i jezik, već i duboke teme koje istražuje. Od borbe između dobra i zla, preko prijateljstva, hrabrosti i žrtvovanja, do prirode moći i korupcije, Tolkienova priča nadilazi okvire klasične fantastike, dosežući duboko u srce čitatelja i potičući ih da razmišljaju o velikim pitanjima života i ljudske prirode.
Gospodar prstenova nije samo knjiga, već je postao klasik koji je oblikovao fantastični žanr i inspirirao brojne pisce, umjetnike i filmove. Njegova nevjerojatna popularnost i utjecaj trajat će generacijama, ostavljajući neizbrisiv trag u svijetu književnosti i pop kulture.
Međuzemlje nakon tolkiena
Nakon Tolkienove smrti 1973. godine, njegovo naslijeđe i utjecaj na svijet fantastične književnosti i dalje su rasli. Međuzemlje je nastavilo živjeti u srcima brojnih obožavatelja, a Tolkienova djela postala su klasici koji su oblikovali žanr i inspirirali generacije pisaca, umjetnika i filmaša.
Jedan od najznačajnijih događaja u Međuzemlju nakon Tolkienove smrti bila je adaptacija Gospodara prstenova u filmsku trilogiju redatelja Petera Jacksona, koja je premijerno prikazana između 2001. i 2003. godine. Jacksonovi filmovi nisu samo postali ogromni komercijalni uspjesi, već su i Tolkienovu priču predstavili široj publici, pružajući vizualno spektakularan prikaz Međuzemlja i njegovih likova.
Osim filmske adaptacije, Tolkienova djela ostala su popularna kroz brojna izdanja knjiga, stripova, igara, i drugih medija. Njegova djela inspirirala su stvaranje novih fantastičnih svjetova i franšiza te su ostala ključnim referentnim točkama u svijetu fantastične književnosti.
Tolkienova obitelj i izdavači nastavili su njegovati njegovu ostavštinu, objavljujući posthumno nedovršena djela, pisma, eseje i bilješke. Radovi poput Silmarilliona i Hurinove djece pružili su dublji uvid u Tolkienovu viziju Međuzemlja i proširili mitologiju koju je stvorio.
Danas, Tolkienova djela i dalje privlače nove generacije čitatelja i obožavatelja, a Međuzemlje ostaje jedan od najomiljenijih i najmaštovitijih svjetova u književnosti. Tolkienov utjecaj se proteže i dalje od književnosti, oblikujući kulturu i umjetnost širom svijeta, dok se njegovo naslijeđe nastavlja prenositi kroz generacije.
Obitelj Tolkien (s lijeva na desno): Christopher, Priscilla, Michael, Edith i Ronald.
Izvor: The Tolkien Family Album (1992)
Tolkienovo stvaralaštvo
Rječnik srednjovjekovnog engleskog (A Middle English Vocabulary) jedno je od akademskih djela koje je napisao J.R.R. Tolkien. Objavljeno je 1922. godine i predstavlja njegovo prvo veće djelo u području filologije, kojim se bavio tijekom cijele svoje karijere.
Ova knjiga nastala je kao rezultat Tolkienovog proučavanja i istraživanja srednjovjekovnog engleskog jezika, posebno onog koji se koristio u periodu od 1250. do 1450. godine. U ovoj knjizi, Tolkien je prikupio i sistematizirao riječi koje su koristili pisci tog perioda, pružajući čitateljima dublje razumijevanje jezičnih oblika i vokabulara tog vremena.
Ovo djelo predstavlja važan doprinos proučavanju engleskog jezika i književnosti srednjeg vijeka. Iako nije toliko poznato kao Tolkienova fantastična književna djela poput "Gospodara prstenova" i "Hobita", Rječnik srednjovjekovnog engleskog važno je djelo za akademsku zajednicu i sve one koji su zainteresirani za razvoj engleskog jezika kroz vjekove.
Hobit ili Tamo i opet natrag fantastični je roman J.R.R. Tolkiena, objavljen 1937. godine. Priča prati hobita po imenu Bilbo Baggins koji kreće na neočekivanu pustolovinu sa čarobnjakom Gandalfom i družinom dvanaestorice patuljaka predvođenih Thorinom Oakenshieldom.
Hobit ili Tamo i natrag preteča je Tolkienovog kasnijeg i mnogo obimnijeg djela Gospodar prstenova. Iako se prvotno smatralo dječjom knjigom, Hobit je osvojio publiku svih uzrasta zbog svoje bogate mašte, karaktera i pustolovne priče.
Hobit je doživio dvije značajne filmske ekranizacije. Prva je animirani film The Hobbit iz 1977. godine, koji je producirao Rankin/Bass Productions.
Druga ekranizacija dolazi od redatelja Petera Jacksona, koji je adaptirao roman u trilogiju filmova objavljenih između 2012. i 2014. godine. Jacksonova trilogija The Hobbit donosi epski spektakl na veliko platno, proširujući priču i dodajući nove elemente koji nisu prisutni u knjizi. Iako su ove dvije ekranizacije različite, oba su ostavila svoj pečat na Tolkienovo djelo, pružajući gledateljima jedinstvene interpretacije fantastičnog svijeta Međuzemlja.
Gazda Giles iz Hama humoristična je pripovijetka J.R.R. Tolkiena, objavljena 1949. godine. Ova kratka priča prati život farmera Gilesa, mirnog seljaka iz malenog sela Ham.
Glavni zaplet započinje kada zmaj po imenu Chrysophylax upada u selo i terorizira lokalno stanovništvo, kradući stoku i oštećujući imanja. Na početku, farmer Giles nije nimalo hrabar, ali s vremenom dobiva hrabrosti i, koristeći svoju lukavost i srednjovjekovni predmet - mač koji je slučajno dobio - pokušava se nositi sa zmajem.
Priča je ispričana na humorističan način, s Tolkienovim karakterističnim stilom pisanja koji uključuje elemente folklora, fantastike i parodije epskih priča. Kroz lik farmera Gilesa, Tolkien istražuje teme hrabrosti, lukavstva i nekonvencionalnih junaka.
Gazda Giles iz Hama manje je poznato djelo u usporedbi s Tolkienovim epovima kao što su Gospodar prstenova ili Hobit, ali i dalje je cijenjeno zbog svog jedinstvenog humora i šarma te kao još jedan primjer Tolkienovog vještog pripovijedanja. Ova pripovijetka dostupna je na hrvatskom jeziku u zbirci priča pod nazivom Pripovijesti iz opasnih predjela, koju je izdao Algoritam.
Prstenova družina prvi je dio epske trilogije Gospodar prstenova, objavljen 1954. godine. Ova knjiga uvodi čitatelje u Tolkienovo Međuzemlje i započinje epsku pustolovinu koja će se protezati kroz trilogiju.
Radnja se odvija u Međuzemlju, gdje se mladi hobit Frodo Baggins upušta na opasno putovanje kako bi uništio moćni Prsten. Frodo se pridružuje družini raznolikih likova koji ga prate u njegovoj misiji: hobiti Samwise Gamgee, Peregrin Took i Meriadoc Brandybuck, čarobnjak Gandalf, graničar Aragorn, vilenjak Legolas, patuljak Gimli i Boromir iz Gondora.
Družina se suočava s brojnim preprekama i opasnostima dok putuje kroz Međuzemlje, uključujući sukob s mračnim silama poput Nazgûla, Orka i čarobnjaka Sarumana, te se naposljetku razdvaja kako bi smanjila rizik od otkrivanja i uništavanja Prstena.
Ova knjiga nije samo pustolovna priča, već i epska saga koja istražuje teme hrabrosti, prijateljstva, žrtve i borbe između dobra i zla. Gospodar prstenova postao je jedno od najvažnijih djela modernog fantastičnog žanra, omiljeno među čitateljima diljem svijeta zbog svoje opširne mitologije, kompleksnih likova i živopisnog svijeta.
Dvije kule je drugi dio epskog romana Gospodar prstenova pisca J.R.R. Tolkiena, objavljen 1954. godine. Ovaj dio trilogije nastavlja priču započetu u Prstenovoj družini te prati događaje koji se odvijaju nakon rastanka družine i usredotočuje se na tri odvojene priče: putovanje Froda i Sama prema Mordoru, Pippina i Merryja koji su zarobljeni u Fangornu i rat koji se vodi u Rohanu.
Na početku knjige, čitatelji slijede Froda i Sama dok nastavljaju svoje opasno putovanje prema Mordoru, uz pomoć Golluma, koji žudi za Prstenom. Istovremeno, Pippin i Merry su zarobljeni od strane Orka te upoznaju Ente, mitska stabla koja brane šumu Fangorn. U Rohanu, čitatelji prate ratne pripreme i bitke, gdje se priča usredotočuje na likove poput kralja Théodena, Aragorna i Legolasa.
Dvije kule nastavlja istraživati Tolkienu drage teme poput hrabrosti, prijateljstva, odanosti i odlučnosti dok likovi prolaze kroz svoje vlastite izazove i iskušenja. Roman sadrži i bogatu mitologiju Međuzemlja, uključujući legende o Rohanu i Entima te širu priču o ratu između Slobodnih naroda i Sauronovih snaga.
Ova knjiga je kritički hvaljena zbog svojih slojevitih likova, složene radnje i bogatstva svijeta koji je Tolkien stvorio.
Povratak kralja treći je i posljednji dio epske trilogije Gospodar prstenova pisca J.R.R. Tolkiena, objavljen 1955. godine.
Radnja se odvija u Međuzemlju i prati nam već poznate likove dok se pripremaju za posljednji obračun protiv Saurona, gospodara tame, čiji je cilj zavladati Međuzemljem koristeći moćni Prsten. Frodo i Sam nastavljaju svoje putovanje prema Mordoru, Aragorn, Gandalf, Legolas i Gimli pripremaju se za bitku u Gondoru, te Pippina i Merryja koji se pridružuju ratnom naporu Rohana.
Povratak kralja donosi vrhunac priče u epskoj bitci kod Minas Tiritha, glavnog grada Gondora, gdje se sukobljavaju snage Saurona i saveznika Slobodnih naroda. Također prati napredak Froda i Sama prema planinama Mordora, gdje će konačno uništiti Prsten i okončati Sauronovu vladavinu.
Ovaj dio romana istražuje teme hrabrosti, žrtve, prijateljstva i borbe protiv zla dok se likovi suočavaju s najvećim izazovima u borbi za sudbinu Međuzemlja. Povratak kralja zaključuje epsku priču s epskim raspletom, pružajući čitateljima zadovoljavajući kraj u kojem dobro pobjeđuje nad zlom.
Pustolovine Toma Bombadila i drugi stihovi iz Crvene knjige zbirka je pjesama, objavljena 1962. godine. Ova zbirka donosi niz pjesama i stihova iz Tolkienovog Međuzemlja, a većina ih je povezana s likovima i događajima koji se spominju u Gospodaru prstenova.
Glavna pjesma u zbirci je Pustolovine Toma Bombadila, koja prati avanture istoimenog lika, smještenog u širem Tolkienovom mitološkom kontekstu. Tom Bombadil je misteriozni lik koji se pojavljuje u Gospodaru prstenova, ali nije temeljito objašnjen. Pjesma pripovijeda o njegovim neobičnim avanturama u šumi s raznim fantastičnim bićima, uključujući vile i vilenjake.
Osim pjesme o Tomu Bombadilu, zbirka sadrži i druge pjesme koje se bave različitim aspektima Međuzemlja, uključujući mitološke priče, ljubavne pjesme i epske poeme.
Pjesme u zbirci odišu Tolkienovim karakterističnim stilom pisanja, bogatim detaljima i dubokim mitološkim korijenima. Ova zbirka dostupna je u hrvatskom prijevodu kao dio zbirke priča pod nazivom Pripovijesti iz opasnih predjela, koju je izdao Algoritam. Ova zbirka pruža ljubiteljima Tolkienovog rada priliku da istraže različite aspekte Međuzemlja kroz njegove pjesme i stihove.
Drvo i list (engl. Tree and Leaf) je zbirka eseja J.R.R. Tolkiena, objavljena 1964. godine. Ova zbirka uključuje dva ključna eseja koji istražuje Tolkienovu kreativnu filozofiju, njegove stavove o pisanju fantastike i ulogu mitova u književnosti.
U esejima Tolkien se bavi temama kao što su priroda i svrha književnosti, posebno u kontekstu fantastične književnosti. U prvom eseju, Tolkien razmatra ulogu mitova i priča u formiranju ljudske kulture te naglašava važnost izmišljanja i očuvanja mitova kao načina razumijevanja svijeta i ljudske prirode.
U drugom eseju, Tolkien analizira pisanje i kreativni proces kroz prizmu vlastitog iskustva kao pisca. Govori o važnosti autentičnosti i iskrenosti u pisanju te o ideji da su književna djela poput "lišća" koje raste na "drvu" mita, tj. da su novi radovi inspirirani i povezani s prethodnim mitološkim tradicijama.
"Drvo i list" pruža dubok uvid u Tolkienovu književnu filozofiju i estetiku te ističe važnost mitova i pričanja priča u ljudskoj kulturi. Zbirka je značajna ne samo za ljubitelje Tolkienovog rada, već i za sve one koji se bave proučavanjem književnosti i mitologije.
Kovač iz Velikog Lugovca je novela J.R.R. Tolkiena, objavljena 1967. godine. Ova knjiga predstavlja jedno od manje poznatih djela ovog pisca, ali ipak sadrži mnoge od njegovih prepoznatljivih stilskih i tematskih elemenata.
Radnja novele prati mladog dječaka Natka, koji se, kao dijete, slučajno nađe u posjedu srebrne zvijezde - moćnog komada svjetlosti. Zvijezda mu daje mogućnost da posjeti Vilindom, zemlju čudesnih bića i magičnih avantura. Nakon što ga zvijezda napusti, Natko se nastavlja nositi s posljedicama svog iskustva, pronalazeći svoje mjesto u svijetu odraslih.
Knjiga istražuje teme poput djetinjstva, mašte, avanture i gubitka nevinosti, kao i važnosti očuvanja čarolije i čuda u svijetu odraslih. Tolkien je vješto isprepleo mitološke i fantastične elemente u ovu priču, stvarajući atmosferu koja odiše čarolijom i dubokom emotivnom snagom.
Za čitatelje hrvatskog jezika važno je napomenuti da je ova pripovijetka dostupna u hrvatskom prijevodu kao dio zbirke Pripovijesti iz opasnih predjela, koju je izdao Algoritam.
Pisma Djeda Božićnjaka zbirka je pisama koje je J.R.R. Tolkien napisao svojoj djeci tijekom mnogih godina, od 1920. do 1943. godine. Ova knjiga predstavlja jedinstvenu i čarobnu tradiciju u Tolkienovoj obitelji, gdje je svake godine, za Božić, Tolkien pisao pisma koja su bila adresirana na njegovu djecu i potpisana kao Djed Božićnjak.
U tim pismima, Tolkien je stvarao fantastični svijet u kojem Djed Božićnjak dijeli svoje avanture sa svojim vilenjacima, medvjedima, pticama i drugim fantastičnim likovima. Svaka priča bila je popraćena ručno nacrtanim ilustracijama koje je Tolkien sam stvarao.
Pisma Djeda Božićnjaka predstavljaju ne samo zabavnu i čarobnu priču, već i intiman uvid u obiteljski život autora Gospodara prstenova. Knjiga odiše Tolkienovim karakterističnim stilom pisanja i bogatim maštovitim svijetom, istovremeno očaravajući kako djecu tako i odrasle čitatelje.
Ova knjiga postala je popularna nakon njezine objave, nudeći jedinstveni uvid u Tolkienovu kreativnost izvan njegovih poznatih djela fantastične književnosti.
Silmarilion je epski mitološki tekst J.R.R. Tolkiena, objavljen posthumno 1977. godine, iako je većina materijala napisana mnogo ranije, čak i prije Gospodara prstenova. Ova knjiga predstavlja temeljnu radnju, mitologiju i povijest svijeta Međuzemlja, uključujući priče o stvaranju svijeta, bogovima, herojima i događajima koji su oblikovali njegovu povijest.
Silmarilion je podijeljen u nekoliko književnih dijelova. Ova djela čine složenu mrežu pripovijesti koje se međusobno prepliću, pripovijedajući o stvaranju svijeta, velikim bitkama, padu moćnih kraljevstava i sudbinama heroja i vilenjaka.
Jedna od najvažnijih priča unutar Silmariliona je priča o borbi protiv zlog Morgotha, Sauronovog prvosvećenika, te o herojskim podvizima Elua, Berena i Lúthien. Ova priča obiluje epskim bitkama, tragičnim ljubavnim pričama i moralnim sukobima, predočavajući složenost svijeta Međuzemlja.
Silmarilion nije lako štivo poput Gospodara prstenova i Hobita. Umjesto toga, predstavlja duboku i kompleksnu mitološku sliku Tolkienovog fiktivnog svijeta, koja nudi dublje razumijevanje povijesti, kulture i likova koje susrećemo u njegovim drugim djelima. Smatra se esencijalnim čitanjem za sve obožavatelje Tolkienovog opusa.
Nedovršene priče o Numenoru i Međuzemlju je zbirka tekstova i bilješki J.R.R. Tolkiena, objavljena posthumno 1980. godine. Ova zbirka donosi raznolik materijal koji nije bio dovršen ili je ostao neobjavljen za vrijeme života autora, a odnosi se na povijest i mitologiju Međuzemlja.
Glavni fokus zbirke je na Numenoru, velikom otoku koji je nastanjen ljudima (numenorejcima) i koji je odigrao važnu ulogu u povijesti Međuzemlja. Numenorejci su bili moćno i napredno kraljevstvo koje je doživjelo svoj uspon i pad tijekom stoljeća. U ovim pričama, Tolkien istražuje političke intrige, moralne dileme i kulturološke promjene koje su oblikovale sudbinu Numenorea.
Osim priča o Numenoru, zbirka također sadrži dodatne materijale koji proširuju svijet Međuzemlja, uključujući fragmente o Elrondovim i Galadrielinim prošlostima, te dodatne informacije o jezicima, pjesmama i običajima različitih naroda.
Nedovršene priče o Numenoru i Međuzemlju pružaju obožavateljima Tolkienovog rada uvid u piščev proces stvaranja, kao i u dodatne dijelove mitologije Međuzemlja koji nisu bili dostupni u drugim djelima. Ova zbirka dodatno obogaćuje svijet koji je Tolkien stvorio, nudeći dublje razumijevanje povijesti, kulture i likova unutar njega.
Mr. Bliss je slikovnica pisca J.R.R. Tolkiena, objavljena 1982. godine, nakon njegove smrti. Ova slikovnica donosi priču o gospodinu Blissu, ekscentričnom liku koji se zaputi na vožnju svog automobila u pratnji svog petogodišnjeg prijatelja, gospodina Bumpa.
U priči se gospodin Bliss susreće s raznim neobičnim i smiješnim situacijama koje nastaju kao rezultat njegove nespretnosti i neočekivanih događaja. Svaka stranica knjige obiluje ilustracijama koje je sam Tolkien nacrtao, pružajući djeci i odraslima jedinstveni uvid u njegov umjetnički talent i maštoviti svijet.
Mr. Bliss donosi humorističnu i šarmantnu priču koja će zasigurno oduševiti čitatelje svih dobnih skupina. Iako je ova knjiga manje poznata od Tolkienovih drugih djela kao što su Gospodar prstenova ili Hobit, ona ipak predstavlja dragocjeni doprinos svijetu dječje književnosti i Tolkienovom naslijeđu.
Čudovišta i kritičari i druge eseje (engl. The Monsters and the Critics and Other Essays) je zbirka eseja J.R.R. Tolkiena, objavljena 1983. godine, nakon njegove smrti. Ova zbirka donosi nekoliko eseja koji se bave različitim aspektima Tolkienovog rada, od akademskih analiza njegovih književnih djela do razmišljanja o književnosti općenito.
Naslovni esej Čudovišta i kritičari jedan je od najpoznatijih eseja u zbirci, u kojem Tolkien razmatra prirodu fantastične književnosti i kritike na koju je ona često nailazila u akademskom svijetu. Tolkien brani važnost fantastične književnosti, ističući njenu moć za oblikovanje mitova, jezika i kulture.
Ostali eseji u zbirci istražuju različite teme, uključujući jezične studije, mitologiju, književnu kritiku i povijest. Tolkienova erudicija i duboko razumijevanje književnosti često dolazi do izražaja kroz ove eseje, pružajući čitateljima dublje uvide u njegov rad i utjecaj.
Čudovišta i kritičari i druge eseje vrijedna je zbirka za sve obožavatelje Tolkienovog rada koji su zainteresirani za analitički pristup njegovim djelima i književnosti općenito. Ova zbirka ne samo da osvjetljava različite aspekte Tolkienovog stvaralaštva, već i pruža uvid u njegovu misaonu i teorijsku pozadinu.
Povijest Međuzemlja kolekcija je od 12 svezaka objavljenih od 1983. do 1996. godine u kojima su prikupljeni materijali vezani uz izmišljeni svijet J. R. R. Tolkiena koje je prikupio i uredio njegov sin Christopher Tolkien. U novom poglavlju povijesti Međuzemlja, istraživači su uspjeli zaroniti dublje u ranu povijest Silmarilliona i povezanih tekstova, otkrivajući do sada nepoznate detalje i poveznice koje su oblikovale Tolkienovu viziju ovog svijeta. Putovanje kroz razvoj Gospodara prstenova, kako se prikazuje u šestoj do devetoj knjizi, pruža nam uvid u složenost stvaranja jednog od najvećih književnih remek-djela dvadesetog stoljeća.
Roverandom je novela izvorno nastala 1925. godine o pustolovinama psića Rovera.
U priči, razdražljivi čarobnjak pretvara Rovera u igračku, nakon čega Rover putuje na Mjesec i morske dubine kako bi pronašao čarobnjaka i ponovno postao pas. Tolkien je napisao Roverandom kako bi zabavio svog sina Michaela nakon što je izgubio svoju omiljenu igračku, malog olovnog psa. Ova novela po žanru je dječja priča, no sadrži mnoge reference koje stilom podsjećaju na pripovijetku Gazda Giles iz Hama.
Epski roman Húrinova djeca zaokružuje jednu od Tolkienovih "velikih priča" iz Starih dana.
Nekoliko tisuća godina prije događaja iz Gospodara prstenova, vilenjaci i ljudi brane svoja kraljevstva od zlog boga Morgotha i njegovih horda sa sjevera. Nakon Bitke nebrojenih suza, ljudski vladar Húrin je zarobljen. On se ruga Morgothu, a mračni bog baca kletvu na njegovo potomstvo, da ih do kraja života prati nesreća, i još smješta nesretnog vladara na vrh planine da sve to promatra. Mladi Húrinov sin Túrin ide u šumsko kraljevstvo vilenjaka Thingola, koji ga posvaja. Ali kad nehotice skrivi jednu smrt, Túrin odlazi u progonstvo i staje na čelo odmetničke družine, ne znajući da je dobio sestru Niënor. Dok se po vilinskim i ljudskim krajevima širi glas o njegovu junaštvu, i dok protiv njega spletkari strašni zmaj Glaurung, Túrin srlja u propast...
Tolkien je izvornu priču napisao još prije 1920., a onda ju je pedeset godina prerađivao i širio. Nakon Tolkienove smrti, njegov je sin Christopher uređivao očeve rukopise dok nije dobio cjelovit roman, koji je objavio 2007. godine.
Legenda o Sigurdu i Gudrun knjiga je koja sadrži dvije narativne poeme i povezane tekstove koje je Tolkien napisao je 1930-ih. Pjesme, inspirirane nordijskom mitologijom, pričaju legendu o Siegfriedu i padu Nibelunga.
Obje su poeme napisane aliterativnim stihom, po uzoru na staronordijske poeme iz 13. stoljeća okupljene u zbirci poznatoj kao Starija (Poetska) Edda.
U Legendi o Sigurdu i Gudrun nalaze se i brojne bilješke i komentari Christophera Tolkiena na očeva djela.
Pad kralja Arthura nedovršena je poema koja prepričava legendu o kralju Arthuru. Poema je objavljena posthumno 2013. godine, no Tolkien ju je napisano u ranim 30-im godinama prošlog stoljeća dok je bio profesor anglosaksonskog na Sveučilištu Oxford.
Pad kralja Arthura napisan je u aliterativnom stihu, proteže se na gotovo 1.000 strofa koje imitiraju metriku staroengleske poezije, korištenu u epovima poput Beowulfa, pisan je na modernom engleskom jeziku i inspiriran srednjovjekovnom arthurijanskom mitologijom.
U ovom eseju Tolkien istražuje vilinske priče kao književnu vrstu. Esej je nastao kao pisana verzija predavanja o vilinskim pričama koje je u ožujku 1939. godine održao na Sveučilištu St Andrews u Škotskoj.
U ovom eseju Tolkien govori o fantastici kao književnom žanru te pruža jednu od najranijih analiza spekulativne fikcije. Uz zbirku eseja Čudovišta i kritičari ovo je jedan od njegovih najutjecajnijih znanstvenih radova.
Priča o Kullervu je prozna verzija Kullervovog ciklusa iz karelijsko-finske epske pjesme Kalevala. Preveo ju je i prepričao J.R.R. Tolkien dok je bio student na Oxfordu, od 1914. do 1915. godine. Ovo je bio prvi put da se Tolkien, koji je do tada bio pjesnik, okušao u pisanju proze.
Poznata kao izvor (između ostalog) za lik Túrina Turambara iz Prvog Doba Međuzemlja, Kullervo je bio središte Tolkienovih napora 1914. godine, jer je "pokušavao pretvoriti jednu od priča [iz Kalevale] - koja je zaista vrlo dugačka i tragična - u kratku priču".